Joga za savršenu cirkulaciju

 

Iz nekog nepoznatog razloga postoje neki zdravstveni problemi koje većina nas shvaća zdravo za gotovo. Među njima visoko kotira “slaba cirkulacija”. Problem koji uistinu ne bismo trebali shvaćati olako…

Svojedobno je kontroverzni japanski časopis “Japanalyses” objavio listu najbizarnijih razvoda brakova. Među prvih 10, uz, recimo, “katastrofalno parkiranje” ili “redovito loše pripremljen sushi”, visoko kotira i razvod zbog “hladnih nogu u bračnoj postelji” ili, medicinski rečeno, zbog slabe cirkulacije u ekstremitetima. Općenito, kad se u običnom govoru spominje “loša cirkulacija”, onda se često misli na upravo ovakve, u osnovi nebitne tegobe, izazvane nedovoljnim priljevom krvi.

U suštini, problem cirkulacije puno je širi i ozbiljniji ako se radi o onoj vitalno važnoj cirkulaciji kojom se osigurava dotok krvi u sve stanice našega tijela, posebno u mišiće kralježnice, te vitalne unutrašnje organe. Zakaže li ta cirkulacija, posljedice su puno ozbiljnije od razvoda zbog hladnih nogu.

Joga barem polovicu svojih brojnih zdravstveno-terapijskih djelovanja ima zahvaliti poboljšanoj cirkulaciji; u mišićima i unutrašnjim organima podjednako. No, krenimo redom…

100.000 KILOMETARA KANALIĆA U NAŠEM TIJELU

Znate li da jedan gram mišićnog tkiva sadrži otprilike osam metara kapilara, tih najtanjih krvnih žilica koje čija sveukupna duljina u čovječjem tijelu dostiže 100.000 kilometara?!

No, koliki će utjecaj ti minijaturni kanalići imati na naše zdravlje ovisi o tome kolika količina krvi protječe kroz njih. Fiziologija kaže egzaktno: u mišiću koji miruje, postoji 1.056 otvorenih kapilara po četvornom milimetru, a u mišiću koji radi, praktički dvostruko više: 2.010. Jasno je, dakle, koliko tjelesna (mišićna) aktivnost pridonosi općoj cirkulaciji; arterijskoj i venskoj podjednako. Jasno je da će svaki oblik tjelovježbe pojačati arterijsku cirkulaciju. Trčanje, gimnastika, plivanje, tenis…

No, je li time problem time riješen? I što tu još može ponuditi joga?

Nažalost, postoje brojne kategorije ljudi kojima su određeni oblici tjelesni aktivnosti apsolutno neprimjereni. Recimo, osobe s degenerativnim promjenama na koljenima sasvim sigurno ne mogu svoju cirkulaciju poticati trčanjem, jednako kao što stariji ljudi ili srčani bolesnici uglavnom ne smiju igrati tenis. Čak i kad se radi o rekreaciji osoba prosječnih fizičkih mogućnosti, umjerene lagane vježbe s izrazitim djelovanjem na pojačanu cirkulaciju jako su dobro primljene. Ankete u zagrebačkom Medical Yoga Centru, čije su polaznice najčešće žene srednjih godina visoke stručne spreme, pokazale su kako su upravo ovoj populaciji klijenata umjerene vježbe s naglaskom na izazivanju reaktivne hiperemije vrlo povoljno djeluju na poboljšanje cirkulacije.

Joga nudi niz vrlo mirnih vježbi, koje izazivaju minimalan napor srčanožilnog sustava ili tek neznatno povećanje naprezanja a da je učinak cirkulacije u mišićima i zglobovima itekako osjetan. Kod nekih jogijskih vježbi osjetit ćete već nakon 3-4 minute izvođenja onu karakterističnu toplinu zbog pojačanog priljeva krvi u mišiće, a disanje se pritom neće nimalo ubrzati uslijed napora.

MIRUJEMO, A POJAČAVAMO CIRKULACIJU – KAKO?

Posebna je grupa vježbi kojima čak i stanja apsolutnog mirovanja nekog zgloba ili organa mogu izazvati pojačanu cirkulaciju. Kako? Jednostavno, tzv. mehanizmom reaktivne hiperemije.

Radi se o zanimljivom fiziološkim fenomenom. Pojednostavljeno rečeno, tijekom izvođenja neke vježbe namjerno, određenim položajem tijela, bitno umanjujemo ili čak potpuno zaustavljamo cirkulaciju prema nekom mišiću, mišićnoj grupi, ekstremitetu ili organu. Kad vježba prestane ili promijenimo položaj te “uklonimo blokadu cirkulacije”, organizam sam reagira intenzivnom “hipercirkulacijom” kako bi nadoknadio netom izazvani manjak krvi. Ta se pojačana cirkulacija lako može i osjetiti (toplina + trnci) i vidjeti (crvenilo na koži). Krv dolazi i u većoj količini i pod većim pritiskom nego u stanjima normalne cirkulacije (kad ne izvodimo nikakve vježbe).

Jasno je, dakle, koliko dobro odabrane jogijske vježbe mogu biti dragocjene rekonvalescentima ili ljudima u trećoj životnoj dobi, ali i mladim i zdravim ozlijeđenim sportašima i svima ostalima kojima je cirkulacija itekako potrebna, a ne smiju se izlagati naporima, niti opterećivati zglobove, kralježnicu i sl.

Naravno, ostaje još puno toga za reći o brojnim drugim aspektima cirkulacije; prije svega o cirkulaciji u mozgu i unutrašnjim organima, a treba naglasiti da je i problem celulita u osnovi problem cirkulacije.

No, o tome više u nekom od idućih članaka…

Nema komentara

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti objavljena