Spotify – revolucija slušanja glazbe

Guliver/Getty Images

 

 Čini se da je Spotify, svjetski lider u pružanju glazbenih usluga, pronašao savršenu
ravnotežu između umjetne inteligencije i playlista koje kreiraju ljudi.

Prosječno vrijeme slušanja glazbe na Spotifyju? “Više od dva i pol sata po danu”, kaže Nick Holmstén, potpredsjednik Spotifyja zadužen za evente i izbor glazbe. Brojka koja zvuči gotovo nevjerojatno, poput bombastične reklame i superiornija onima konkurenata poput Deezera ili Apple Musica. Kako je to moguće? Čini se da ovaj švedski glazbeni div taj uspjeh može zahvaliti personaliziranim playlistama kojima su izgradili odanost kod svojih korisnika, kojih ima čak 140 milijuna diljem svijeta i nije im problem platiti 9,99 eura mjesečno kako bi se približili bazi od čak 30 milijuna pjesama.

 

REVOLUCIJA SLUŠANJA GLAZBE

No, ta golema baza pjesama puno je manji faktor velikog broja slušatelja. Ne samo da su puno veći nego su spomenute playliste već uzburkale i način na koji slušamo glazbu. Ta usluga ima jednu i jedinstvenu misiju: pronaći savršenu pjesma za upotpuniti trenutak u kojem se nalazimo. “Mladi ljudi rođeni u 2000-ima ne znaju što je album. Za njih je to samo hrpa pjesama na jednome mjestu. Ne vide to kao priču umjetnika, cjelovitu ekspresiju njegovih emocija i stavova, poput nas koji smo rođeni stoljeće prije”, zaključuje Nick.

To je novi gral glazbenih servisa – playliste. Spotify ih ima oko 4.500, od kojih su 50 posto mood playliste, povezane s vašim raspoloženjem, atmosferom ili razdobljem dana (pod tušem, tijekom večere s prijateljima, na poslu, za uspavljivanje…). Druga polovica je klasificirana po žanru, izvođaču ili nečime što privlači pozornost (“Top Today´s Hits” lista ima 17,5 milijuna pretplatnika.)

Više od stotinu ljudi, uglavnom u New Yorku, rade na prikupljanju i stvaranju playlista, ali u velikom dijelu pomažu im algoritmi i umjetna inteligencija.

“Doživjeli smo trenutak prosvjetljenja nakon što smo 2013. napravili “Vaš omiljeni kafić”  playlistu “, objašnjava Nick Holmstén. “Odmah smo napravili sljedeću temu, koja sada ima čak 2,7 milijuna pretplatnika,  playlistu koja je uključivala glazbenike, poznate i manje poznate, čije su pjesme imale jedan nazivnik: kada ih slušamo, možemo zamisliti kako u listopadu pada mrak i ložimo vatru. Ova  playlista bila je revolucionarna za način na koji biramo glazbu. Shvatili smo da postoje ti posebni trenuci u ljudskim životima kada ne znaju što bi slušali. Naša misija postala je to da im baš u tom trenutku damo pravi prijedlog.  Playlista “Afternoon Acoustic” je hit u poslijepodnevnim satima. Još jedna, složena od skladbi odsviranih na klaviru, jest u naših “Top 4”. Kreirali smo je nakon što smo shvatili da ljudi u uredima ne mogu slušati playliste jer ih to ometa.

 

“STROJ I ČOVJEK SE NADOPUNJUJU”

A tko se skriva iza najpopularnijih skladbi? Zanimljivo, uglavnom gotovo nepoznati glazbenici. Nepopularni glazbenici koji se nalaze na popularnim  playlistama . Web-stranica “American Music Business Worldwide” istražila je te umjetnike iz sjene i prošlog su srpnja otkrili čak 50 popularnih umjetnika na  Spotifyju , a kojih nema na platformama konkurencije, pa čak niti na internetu općenito. Nemaju profile na društvenim mrežama ili osobne web-stranice. Ali bez obzira na to, bilježe više od 30 milijuna  streamova svojih djela. Za Tima Inghama, autora istraživanja, oni su “virtualni” glazbenici koji su napravili skladbe posebno za određene mood playliste . To Spotify čvrsto odbacuje, tvrdeći da streaming  platforma ništa ne producira sama. No činjenica jest to da je velika većina najpoznatijih glazbenika gotovo nepoznata. Ali to je najmanje uznemirujući podatak. Uznemirujuće je ono sljedeće – jesmo li kao ljudi postali baš toliko predvidljivi? Da nam stranci, strojevi i algoritmi mogu predvidjeti što će nam se svidjeti. Nick Holmstén čak tvrdi da njegov tim, zahvaljujući analizi podataka, može otkriti budući uspjeh neke pjesme čak šest mjeseci prije nego što “eksplodira” na Internetu.

“Svaki dan na našu platformu  uploadamo 40.000 novih pjesma. Budući da je nemoguće sve preslušati, algoritmi rade prvi izbor. No to nije ništa loše, nego samo znači da se stroj i čovjek savršeno nadopunjuju”, kaže Doug Ford, zadužen za obradu podataka za Sjevernu Ameriku. “Naši algoritmi su nezamjenjivi za neke određene zadatke, ali ljudi ipak donose više stvari. Primjerice, u siječnju 2016., u vrijeme smrti Davida Bowieja. Tim je bio okupljen u New Orleansu kada smo čuli vijest. Pipremili smo sve za slaganje  tribute playliste , ali ona koja je bila savršena iz perspektive algoritma nije bila savršena nama i vice versa , zato smo ipak napravili onu koja je odražavala stanje naših umova u tom trenutku, našu viziju njega. Ponekad ipak treba pustiti emocijama da govore.”

 

“GLAZBENA DEMOKRACIJA”

Tuma Basa također vjeruje da je čovjek neizbježan: on stoji iza dobro poznate RapCaviar  playliste , koja ima osam milijuna pretplatnika. Imajući na umu da je hip-hop najpopularniji glazbeni žanr na  Spotifyju , jasno je da je njegov utjecaj velik. Na pitanje kako stvara playlistu , kaže: “Pola intuicija, pola podaci. Često se događa da se vodim samo za osjećajem. Neke pjesme su u  playlisti kao interpunkcije, kao zarez u pisanju. Druge su tu da uspore ritam ili su savršene za kraj seta. I onda su tu neki veliki komadi koji daju identitet playlisti . Ali istina je da dosad prikupljeni podaci kontroliraju izbor pjesama. Živimo u glazbenoj demokraciji, javnost ima glavnu riječ kada odlučuje hoće li slušati  playlistu ili neće, zaustaviti je ili podijeliti s drugima. Po tome isto vidimo što im se sviđa. Što stavljamo više, što manje. Nismo savršeni, često se ispravljamo jer ono što algoritmi analiziraju su ponekad i podaci kojima “varamo” slušajući glazbu. Ne uzima u obzir da ponekad želimo slušati “predvidljive” pjesme, a ponekad želimo biti iznenađeni!”

Kako izgleda tipičan dan kreatora  playlista ?

“Prvo pregledam aplikaciju kako bih dobio dojam aktualnih  playlista . Onda proučavamo glazbene vijesti. Pa sortiramo stotine  e-mailova s linkovima. Sastajemo se s puno umjetnika, skladatelja, producenata. Svake noći ili gotovo svake odem na piće, večeru, odem na jedan ili dva koncerta. Tu su i sastanci slušanja pjesama kako bismo razumjeli kontekst zbog kojeg je umjetnik skladao baš tako. Ukratko, posao kreatora lista jest poznavanje materije. Pozadina svega jest znati što konkretno napraviti s komadom.”

 

 

mm
Željkica Makanec

lifestyle novinarka

Nema komentara

Komentiraj

Vaša email adresa neće biti objavljena